Doktor Valter Longo, stručnjak za dugovečnost i direktor Instituta za dugovečnost na Univerzitetu Južne Kalifornije, tvrdi da način ishrane direktno utiče na dužinu i kvalitet života. Njegova istraživanja u Italiji, zemlji poznatoj po stogodišnjacima, pokazala su da savremena ishrana Italijana više šteti nego koristi.
Zaboravljena snaga mediteranske ishrane
Longo ističe da se Italijani sve više udaljavaju od tradicionalne mediteranske ishrane, koja je nekada bila sinonim za zdravlje. Umesto toga, dominiraju pizza, testenina, meso i pekarski proizvodi, što dovodi do porasta gojaznosti, naročito kod dece.
„Gotovo niko u Italiji više ne bira mediteransku ishranu“, rekao je Longo. Umesto toga, moderna italijanska ishrana sastoji se uglavnom od suvomesnatih proizvoda, slojeva lazanja i prženog povrća, koje Longo smatra „užasnim i izvorom bolesti“. Ekspert za dugovečnost je posebno zabrinut zbog ishrane italijanske dece, napominjući da se mnogi bore sa gojaznošću zbog „otrovnih pet P”: pice, paste (italijanska testenina), proteina, krompira (ital. patata) i hleba (ital. pane).
Lite Italian – nova verzija stare mudrosti
Rešenje koje Longo predlaže je tzv. „Lite Italian“ dijeta – modifikovana verzija mediteranske ishrane. Fokus je na biljnim namirnicama: mahunarkama, celovitim žitaricama, povrću, voću i orašastim plodovima. Riba se konzumira umereno, dok se crveno meso i suhomesnati proizvodi...